Iako zvuči izrazito ozbiljno i strašno, te uzrokuje neugodne nuspojave oku, astigmatizam baš kao i kratkovidnost ili dalekovidnost nije neizlječiv. Kratkovidnost ili dalekovidnost, kada ih već spominjemo, vrlo su redoviti pratitellji astigmatizma, pa stoga kao i navedene razinu astigmatizma definiramo dioptrijom. Jednostavno rečeno ako se svjetlosne zrake na svim meridijanima oka ne lome jednako i pravilno, bolujete od astigmatizma. Meridijani oka trebali bi biti okomiti jedan na drugi u cilju dobrog vida.
Regularni astigmatizam
Regularni odnosno pravilni astigmatizam definiramo kada se zamišljeni meridijani oka, nalaze pod pravim kutom. Potpuna vodoravna ili okomita smještenost meridijana oka kod regularnog astigmatizma pojavljuje se u gotovo svim slučajevima ove dijagnoze. Ovakvu promjenu i boljku oka najlakše je liječiti i najbrže se ispravlja, bez obzira što osoba ima izrazite probleme kod izoštravanja vida pri slabijem svjetlu i zamagljenost se javlja na svim daljinama.
Pravilini ili regularni astigmatizam taođer možemo podijeliti u tri glavne skupine:
1. Jednostavni astigmatizam
Zamislimo li dva različita fokusa, i ideju da jedan od njih pada direktno na mrežnicu, dok drugi fokus pada ispred mrežnice govorimo o jednostavnom kratkovidnom astigmatizmu. U slučaju da jedan fokus ponovo pada na mrežnicu, a drugi se nalazi iza mrežnice taj oblik astigmatizma nazivati ćemo jednostavnim dalekovidnim astigmatizmom.
2. Složeni astigmatizam
Postoji i astigmatizam u kojem niti jedan od dva različita fokusa ne pada na mrežnicu. Jedan je slučaj kada oba fokusa padaju ispred mrežnice, te ga dijagosticiramo kao složeni kratkovidni astigmatizam, a druga varijanta složenog astigmatizma odnosi se na stanje oka kada oba fokusa padaju iza mrežnice. Dakle, stanje refrakcije pri složenom astigmatizmu može biti dalekovidno ili kratkovidno.
3. Miješani astigmatizam
Treća varijanta regularnog astigmatizma je miješani astigmatizam, odnosno slučaj kada je jedan fokus ispred mrežnice a drugi fokus nalazi se iza mrežnice. Refrakcija odnosno lom svjetla je prema tome u jednom meridijanu dalekovidna, dok je u drugome kratkovidna.
Neovisno o tome o kojoj kategoriji regularnog astigmatizma govorimo i kojoj podkategoriji pripadate, još jednom ćemo na kraju ovog članka spomenuti: svaki od formi astigmatizma potpuno je izlječiv, i to prirodnim putom. Ako niste sigurni da li uz trenutno stanje vašeg oka, bilo ono kratkovidno ili dalekovidno, bolujete i od astigmatizma, vrlo lako i jednostavno to možete utvrditi testom za astigmatizam bez potrebe za posjet liječniku ili okulisti. Testovi su izuzetno jednostavni i brzi i možete ih obaviti na svom računalu. Više o o astigmatizmu i načinima kako ga izliječiti potražite u programu "Pogled bez naočala"
Poremećaj oka koji zovemo kratkovidnost, odnosno miopija, dijagnosticira se u slučajevima kada oko bez prepreka može vidjeti i fokusirati bilo koji objekt koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, no na svaki udaljeniji objekt teško fokusira i definira. Da pojednostavnimo, svatko tko vidi savršeno na blizinu, ali bilo što udaljeno mu je mutno, je kratkovidan. To, nažalost i nije rijedak poremećaj, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, a koje zahtjeva izniman broj sati proveden za računalom gdje se oči intenzivno i konstantno naprežu kako bi na gotovo istoj udaljenosti zadržale fokus. Takvo napezanje mijenja funkciju oka, koje se prilagođava zadanim uvjetima, te u njima izražava svoju najbolju moguću izvedbu- savršen fokus na blizinu. Nuspojava je, pritom, ta, da to isto oko gubi sposobnost fokusa na daljinu, logično računajući da je takva sposobnost sekundarna i vrijedna žrtvovanja. Naravno, za kratkovidnost su djelomično zaslužni i geni, pa zbrojimo li i spojimo ta dva bitna faktora, posve je jasno zašto i kako, te u kolikom omjeru je kratkovidnost uzela maha.
Liječenje kratkovidnosti
Vrlo je važno napomenuti kako naočale i leće za vid nisu lijek protiv kratkovidnosti. To su u suštini samo priručna pomagala, odnosno ekstenzije koje će zakrivljenošću svoje leće, zakrivljenosti naše leće anulirati i pomoći oku da vidi udaljene objekte, koje bi bez njih, kako smo i naveli, ostali mutni. No skinemo li naočale, problem kratkovidnosti je i dalje tu, a oko je svaki dan nošenja naočala sve lijenije i njegova dioptrija ulazi u još veći minus. Nošenje naočala možemo usporediti sa djetetom kojem roditelj svaki dan piše zadaću. Recimo da je oko dijete, a naočale roditelj. Svaki dan nakon nastave, roditelj će uzeti djetetovu zadaću i napisati je sa koristeći svoje znanje i sposobnosti. Zadaća će biti izvrsna, nerijetko bez pogreške i dijete će dobivati odlične ocjene u školi baš iz tih zadaća koje je roditelj pisao. No istina je da dijete doista ne zna zadatke, niti posjeduje znanje koje je treblao sakupiti, i ostaje zakinuto bez obzira na sve dobre namjere koje je roditelj imao pišući tu zadaću. Dijete je i dalje kratkovidno.